2018. – godina čigre u Hrvatskoj

2018. je proglašena godina čigre u Hrvatskoj, crvenokljune i male čigre koje se gnijezde na riječnim sprudovima.

Čigre su ptice koje se gnjezde nauz morsku obalu, na rijekama Dravi i Savi, šljunčarama, akumulacijama s pješčanim otocima i sprudovima, no zbog stalnog uznemiravanja i nestanka staništa postala je iznimno rijetka. Na rijeci Dravi obitava samo četiri para mal čigre, a gnijezdeća populacija crvenokljune čigre, pretpostavlja se, broji između 400 i 700 parova, pa su nevladine organizacije 2018. proglasili Godinom čigre.

Akciju su pokrenule udruge WWF Adria i Biom koje su naglasile kako su te ptice stavljene na popis ugroženih vrsta u Crvenu knjigu te su podsjetile da su crvenokljuna i mala čigra u Hrvatskoj strogo zaštićene vrste.

“Zbog stalnog uznemiravanja, nestanka pogodnih staništa te regulacije toka rijeke Drave, danas u Hrvatskoj u prosjeku obitavaju samo četiri para male čigre. Stoga su lani postavljene informativne ploče uzduž Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji, a to je jedino stanište male čigre na rijeci Dravi u Hrvatskoj“, istaknula je voditeljica projekta ‘Drava Life’ Branka Španiček.

Dodaje kako se procjenjuje da gnijezdeća populacija crvenokljune čigre broji između 400 i 700 parova, a najveće kolonije nalaze se na jezerima Rakitje kod Zagreba i Ormož na hrvatsko-slovenskoj granici.

Gniježđenja na prirodnim sprudovima rijeka gotovo da i više nema

Prijetnje koje ugrožavaju crvenokljunu čigru brojni su zahvati na prirodnim vodotocima poput vađenja šljunka iz riječnog korita, utvrđivanje obala, izgradnje brana i hidroelektrana, oscilacije razine i zagađivanje voda pa tu gniježđenja skoro da više nema. Uznemiravanje, različite sportske i rekreativne aktivnosti, ali i brojni predatori, među kojima su galebovi i vrane, također ugrožavaju uspješnost gniježđenja.

Udruga Biom ove će godine prvi put zaštiti koloniju crvenokljune čigre od predatora na jezeru Ormož postavljanjem električne ograde“, najavila je stručna suradnica za zaštitu prirode iz udruge Biom Biljana Ječmenica.

Spas za posljednje gnijezdeće parove

Udruge su istaknule kako je nužno očuvanje i obnova dinamike rijeka za stvaranje sprudova, kao i sprječavanje uznemiravanja ptica tijekom sezone gniježđenja, od sredine travnja do kraja srpnja.

Obje će udruge, najavile su, provoditi zasebne aktivnosti za zaštitu čigri te raditi na podizanju svijesti o važnosti očuvanja staništa, a posebno duž rijeke Drave.

Čigre su rasprostranjene gotovo u svim krajevima svijeta, a zimu provode u toplijim krajevima. Njihovo aerodinamično tijelo omogućuje im brze zarone iz zraka prilikom lova. Društvene su, gnijezde se kolonijalno ili pojedinačno na stijenama, šljunčanim otocima, šljunčanim i pješčanim plažama, riječnim sprudovima i u močvarama, a neke vrste gnijezde i na drveću.

Mala čigra najmanja je vrsta u porodici i raste do 28 centimetara te teži oko 25 grama. Osim po veličini i bijelom čelu, prepoznatljiva je i po žutom kljunu i narančastim nogama.

Crvenokljuna čigra je veća, raspona krila do 35 centimetar. Teška je oko 150 grama, ima crvene noge i kljun s tamnim vrhom te nema bijelo čelo.

Mala čigra se gnijezdi kolonijalno, dok se crvenokljuna može gnijezditi i pojedinačno.

Projekt praćenja stanja čigre

U tijeku je i projekt praćenje stanja (monitoring) čigri u Hrvatskoj i Sloveniji, izrađenog u sklopu Interreg Si-Hr projekta “Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave (ČIGRA)”.

Interreg ČIGRA je prekogranični projekt partnera iz Hrvatske i Slovenije čiji je cilj očuvanje kontinentalnih populacija crvenokljune čigre, kvalifikacijske vrste na NATURA 2000 područjima. U sklopu projekta planirano je provođenje mjera za poboljšanje stanja kontinentalnih gnjezdilišta crvenokljune čigre, izrada protokola i uspostava prekograničnog monitoringa kontinentalnih populacija čigre te izrada nacrta prekograničnog akcijskog plana za zaštitu čigri.