RIJEKE I ČOVJEK

Rijeke i čovjek uvijek su bile povezane. Čovjek je od njih dobivao vodu za piće, hranu, energiju, transport…

 

Vodenice

Zahvaljujući razvijenoj hidrografskoj mreži, Hrvatska je imala bogatu vodeničarsku tradiciju. Gotovo da nije bilo slapa na rijeci uz kojeg se nije nalazio barem jedan, a češće dva mlina – svaki sa jedne strane rijeke. I danas većina slapova na našim rijekama nosi nazive po imenima negdašnjih mlinara poput, Rončevića, Milkovića, Katića slapa na Mrežnici. Za pokretanje mlinskih kamenova koristili su se i manji potoci, pa mlinove nalazimo i uz gorske brzice od Gorskog kotara, Žumberka do Hrvatskog zagorja i dalje. Kako bi se osigurala visinska razlika, odnosno pad vode, na ponornicama duž krških polja, obzidavali su se izvori rijeka poput Majerova i Tonkovića vrila na Gackoj ili su se lopatice mlinskog kola upuštale u otvore ponora kao na Dretulji kod Plaškog. Uglavnom, nastojalo se pod svaku cijenu iskoristiti vodenu energiju.

Ipak, malo je od te bogate vodeničarske baštine ostalo saćuvano na našim rijekama uglavnom u obliku ruševnih ostatka mlinica, pila, stupa i koševa za pranje biljaca i vunenih deka. Tek ponegdje, uglavnom u svrhu turističkog posječivanja obnovljene su mlinice ili cijela mlinarska naselja poput Rastoka na Slunjčici ili na Skradinskom buku na rijeci Krki.

Turizam i rekreacija

Hrvatske rijeke predstavljaju izuzetno zanimljive turističke destinacije. Vjerojatno zbog dostunosti Jadranskog mora i pripadajuće mu, po mnogima jedne od najlješih morskih obala svijeta, prvi oblici orgnizirane tuističke dejlatnosti, izuzev u zašičenim područjima Kopačkog rita, Lonjskog polja, Plitvica i rijeke Krke, pojavljuju se tek odnedavna. Iako su se prve kanu ture, uglavnom za inozemne posjtioce na Mrežnici, Kupi i Korani organizirale još osamdesetih godina, tek ulaskom rafting čamaca na naše vode poćinje masovniji razvoj riječnog turizma. Danas je ta djelatnost, posebno u dosegu snažnijih turističkih centara poput rijeke Cetine kod Omiša, potiže svojevrstan „boom“, pa se već analiziraju i mogući negativni utjecaji na rijeke, primjerice oštećivanje sedrenih barijera rijeka Krupe i Zrmanje na kojima su uvedeni i posebni režimi na opremu i uvjete plovidbe.

Ribolovni turizam ima na nekim našim rijekama poput Gacke dugačku tradiciju. Ovu vrhunsku pastrvsku vodu tradicionalno posječjuje već treća generacija ribolovaca. Ne zaostaju niti velike nizinske rijeke poput Drave i Dunava u dubini čijih voda se valjaju kapitalni primjerci somova i šarana…

Kupaći, veslači rekreativci odavna su otkrili hrvatske rijeka, bježeći na njihove obale upravo sa pretrpanih morskih plaža, tražeći intimu, mir i očuvanu prirodu. Čistoća i očuvanost rijeka važan je, ako ne i presudan faktor u njihovoj turističkoj i rekreativnoj perspektivi.