ŽIVI SVIJET RIJEKA
Rijeke su središta biološke raznolikosti. Živi svijet rijeka obuhvaća mnoge skupine životinja i biljaka koje su često specijalizirane za ovakva staništa. U Hrvatskoj imamo i petnaestak endema riba.
Rijeke su prigrlile mnoga živa bića. Neka u njima žive za stalno, npr. ribe, rakovi i puževi te mnoge vrste vodenih biljaka. Brojni sitni beskralješnjaci, npr. ličinke kukaca, veći dio života provedu u rijeci i njenim postranim dijelovima, dok odrasli kukac kratkog životnog vijeka ima glavnu ulogu u razmnožavanju i rasprostranjivanju vrste. Dio životinja (posebno ptice močvarice) i biljaka žive na kopnu, ali su neraskidivo vezane uz vodena staništa.
Uzdužno se tok može podijeliti na mnogo načina. Tradicionalno, tok jedne rijeke dijeli se prema vrstama riba. Zona pastrve čini najgornji dio brdskih potoka s kamenitim dnom i jakom strujom vode. Od riba tu žive još i peš (Cottus gobio) i pijor (Phoxinus phoxinus). Česte su i alge kremenjašice i mahovine. Zona lipljena je prelazna zona prema srednjem toku, a uz lipljena tu još uvijek obilno nalazimo i pastrvu, peša i pijora te ribe srednjeg toka: mrenu, klena i podusta, krkuša. Zona mrene podudara se sa srednjim tokom rijeke šljunkovito-pjeskovite podloge, gdje je veće kolebanje temperature vode i ima manje otopljenog kisika. Uz mrenu dolaze još i klen, podust, jez, bolen, klenić, mladica… Donji tok rijeke s muljevito-pjeskovitim koritom obuhvaća zonu deverike. Uz deveriku, od riba tu nalazimo i bodorku, šarana, linjka, smuđa, soma, štuku, … Ovdje raste mnogo vodene vegetacije, česta je i nestašica kisika, kolebanja ekoloških parametara su velika. Zona lista predstavlja samo ušće rijeke u more od kojega je voda zaslanjena. Primjer ribe koju nalazimo ovdje je jegulja.
Rijeke imaju i vertikalnu podjelu – od dna do površine. Taj gradijent nije toliko izražen kao u vodama stajaćicama ili u moru, jer u većini slučajeva nedostaje plankton, sitni organizmi koji plutaju najčešće u površinskom sloju vode, a predstavljaju vrlo značajnu kariku hranidbene mreže i biološke primarne produkcije organske tvari. Doduše, zbog prirodnih barijera plankton može nastati u donjim, sporijim tokovima rijeke ili u ujezerenim dijelovima.
Dno ili bentos[1] zasigurno je najvažnija zajednica rijeke, pogotovo za male vodene beskralješnjake koji ovdje nalaze zaklon od strujanja. Sitni vodeni beskralješnjaci poput vodencvjetova, tulara i obalčara, različitim se načinima učvršćuju za kamenje i druge čvrste objekte u koritu. Obale su također dio rijeke i često su vrlo bujne. Voda je na rubovima općenito usporena pa je živim organizmima olakšan rast. Vrbe su najčešća obalna vegetacija, zajedno s drugim vrstama mekog drveća poput topola ili joha, a nije rijetkost vidjeti ni trsku i ostalo močvarno bilje, čak i u krškim rijekama.
Riječne ribe Hrvatske
Želimo li opisati živi svijet rijeka, za to nema prikladnijih životinja od riba. U posljednje vrijeme otkriveno je nekoliko novih vrsta riba. U jugozapadnom dijelu Hrvatske nalazimo i veliki broj endema, 14 vrsta koje se mogu naći isključivo u našim jadranskim rijekama. One su naše nevjerojatno prirodno bogatstvo s kojim se doista može mjeriti malo europskih zemalja. K tome, dijelimo 44 endema Sredozemlja, od kojih 41 endema spadaju u jadranski sliv, a imamo također i 6 endema dunavskog sliva.
Crnomorski sliv zahvaća 62% površine kopnenih voda Hrvatske. Sa 103 vrste ovaj sliv je ihtiološki[2] najbogatiji u Europi. U njemu u Hrvatskoj živi 81 vrsta ribe, od kojih 19 vrsta dijeli s jadranskim slivom. Najveće rijeke ovog sliva, Dunav, Sava, Drava i Kupa, u većem su dijelu nizinske rijeke srednjih i donjih tokova. U njima prevladavaju šaranske vrste, pa slijede grgečke i salmonidne. Drava je najbogatija vrstama riba u cijeloj Hrvatskoj. Na radost ribolovaca, u njoj ih živi čak 65, s klasičnim ribolovnim vrstama poput soma, šarana, štuke, mladica, deverika… Tu je i pet endema dunavskog sliva.
Jadranske rijeke sa svojih 32% površine kopnenih voda nisu posebne samo zato što pripadaju zasebnom slivu, nego i zbog krša kojim protječu. Fenomeni sedre i krškog podzemlja odražavaju se i u rijekama, štoviše, rijeke su sastavni dio tih prirodnih fenomena. Stoga ne čudi 88 vrsta, a od njih čak 14 endema. Posebno su zanimljive ribe koje dio života provode u podzemlju kad u jednom dijelu godine presuše površinski tokovi u kršu. Kad se zbog kiša voda vrati na površinu, vraćaju se i ribe. To su podbila (Chondrostoma phoxinus), oštrulja (Aulopyge huegelii), svjetlica (Telestes polylepis) te pijori ili gaovice.
[1] Bentos (grč. βένθος, dubina, morska dubina), ili ponekad i benton, skupni je naziv za sve biljne i životinjske organizme koji žive na dnu mora ili slatke vode. Prirasle biljke i životinje zovu se sesilni bentos, a pokretne vagilni bentos.
[2] Ihtiologija (grč. ikhthu – riba; logos – znanost), grana zoologije koja se bavi proučavanjem riba.