SAVA

rijeka, sava, posavina

Iako gusto naseljena, savska nizina u Hrvatskoj iznimno je bogato prirodno područje. To je najveća poplavna nizina u Europi, a čine je rijeka Sava i mnogi pritoci.

Sava je po svom izvorišnom dijelu alpska rijeka. Nastaje u Sloveniji spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke kod mjesta Radovljica, odakle kreće na svoj daleki put. Sava Bohinjka se ruši iz izvora preko prekrasnih slapova u slikovito Bohinjsko jezero podno Triglava. Tekući uskim koritom od snježno bijelih valutica, Sava Dolinka obojana prekrasnom tirkiznom bojom prima brojne čiste i svježe planinske potoke i rječice s Julijskih Alpi. Sve do ulaska u Hrvatsku, pa čak i nešto nizvodnije od Zagreba, Sava ima obilježja velike rijeke visinskog i srednjeg toka – veliki uzdužni pad te brzi protok neznatne i vrlo promjenjive dubine. Duž cijelog svog toka Sava prima vodu iz gotovo 250 pritoka. S obzirom na reljefne karakteristike svojeg porječja, desne pritoke su joj znatno snažnije od lijevih. Krka, koju Sava prima u Sloveniji kod Brežica, prva je od takvih snažnijih pritoka.

Na ulasku u Hrvatsku kod Drenja Brdovečkog, u Savu se ulijeva Sutla. Ovdje Sava još dijelom opisuje granicu sa Slovenijom protječući slobodnim koritom, a onda nizvodno od Otoka Samoborskog, gdje je još uvijek moguće prevesti se na skeli s jedne na drugu obalu, zalazi u regulirani dio korita. Stariji Zagrepčani i Zaprešićani pamte Savu kod Zaprešića kao djelić neosvojene divljine – zaraslu u vrbe, topole i grmoliko bilje. Probijajući se prema njenim obalama preko brojnih rukavaca i mrtvica, osim brojnih ptica močvarnih staništa, dalo se tu vidjeti i krupnije divljači. Bila je to, kako kažu, njihova „prigradska Amazona“. Neposredno pred ulaskom u grad Zagreb Sava prima rijeku Krapinu. Užitak je promatrati zagrebačke ribiče ispod Jankomirskog mosta kako u društvu riječnih galebova strpljivo zabacuju udice i otpuštaju ribičku strunu polako, kako bi voda nesmetano nosila mamac niz maticu rijeke.

 

Zagreb na Savi

Tijekom novije povijesti grada stanovnici hrvatske metropole iskusili su i blago lice Save, ali i njezin bijes i gorčinu. Popularni Babinjak nekada je bio omiljeno zagrebačko kupalište na Savi gdje su se zbivala mnoga važna društvena događanja. Mnogi Zagrepčani u svojim obiteljskim fotoalbumima zasigurno će još pronaći pokoju izblijedjelu crno-bijelu fotografiju svojih djedova i baka, u smiješnim starinskim kupaćim kostimima iz tridesetih godina prošlog stoljeća, kako poziraju fotografu na nekom od brojnih osunčanih savskih sprudova. Međutim, malo tko iz te generacije ne pamti i veliku poplavu koja je zahvatila donje dijelove grada 1964. g. i nanijela goleme ljudske i materijalne štete.

rijeka, sava, posavina, zagreb, nasip, most

U novije vrijeme Zagreb se nekako otuđio od svoje rijeke. Izuzmu li se šetači i rekreativci koji uporno trče po savskom nasipu u bilo koje doba dana ili noći, preostaje još samo pokoji ribič i kajakaši koji ispod Jadranskog mosta treniraju „divljevodaške“ tehnike. Vjerojatno je tome doprinijelo znatno onečišćenje koje je Sava trpjela od industrije za preradu ugljena u Slovenskom Trbovlju sve do devedesetih godina prošlog stoljeća.

Je li tome razlog i to što je većina gradskih sportsko-rekreativnih sadržaja premještena na Jarun, koji je nastao odsijecanjem i uređenjem nekadašnjeg savskog rukavca, teško je reći, no činjenica je da Sava Zagrebu može pružiti mnogo više. Visoki dimnjak toplane na rubu gradske četvrti Savica Šanci obilježava izlazak Save iz gradskog okruženja. Sava ovdje ponovno vijuga koritom okružena šumama i razlijeva se preko šljunčanih sprudova. Od Rugvice nizvodno Sava poprima odlike velike nizinske rijeke.

 

Poplavna polja Posavine

U Sisku Sava prima ogromne količine vode iz svoje pritoke Kupe. Zanimljivo je istaknuti da se Kupom u Savu odvode sve rijeke crnomorskog sliva iz planinskog i središnje-zapadnog dijela Hrvatske, osim Une koja se u Savu ulijeva kod Jasenovca. Plovne su rijeke zadnjih desetljeća doprinijele industrijskom razvoju tog grada čija povijest seže još u doba Kelta. U gradu je izgrađena željezara, termoelektrana, rafinerija nafte i, dakako, luka.

Sava se u cijelosti preobražava nizvodno od Siska. Od rijeke što teče kroz industrijski kraj brzo postaje prava ruralna rijeka, i to na najljepši način. Nisko poplavno područje spriječilo je značajniji ekonomski razvoj, ali tako je sačuvalo nevjerojatno prirodno i kulturno bogatstvo. Ono što se nekoć smatralo nerazvijenošću danas je zapravo vrlo značajan ekonomski resurs, kako za turizam tako i za buduću proizvodnju zdrave hrane. Suživot čovjeka i prirode vidi se već u tome što se cesta do sela Prelošćica odvaja od Save zbog stare mrtvice zvane tišine. S jedne strane nasipa su oranice, a s druge mrtvica, močvara i divlje životinje.

Između su predivne drvene kuće – čardaci. Priča se nastavlja desecima kilometara što slijede, u današnjem Parku prirode Lonjsko polje na lijevoj obali, mada i desna strana izgleda slično. Sela Kratečko, Svinjičko, Gušće izmjenjuju se na obalama Save koja je središte života. Na obalama rijeke ljudi se druže, guske pasu u travi, krave se hlade u rijeci za ljetne žege. Od negdašnjih brojnih skela danas su preostale samo one koje spajaju nasuprotne obale u selima Kratečko i Suvoj. Zahvaljujući svojim brojnim rodama po krovovima starih kuća Čigoč je naselje poznato u cijeloj Europi, a ujedno i turističko odredište.

rijeka, sava, posavina, veleševec, mrtvaja

Mužilovčica je jedan od najboljih prilaza poplavnoj nizini iza nasipa. U proljeće voda posvuda odražava plavo nebo da bi se ljeti povukla i otkrila pašnjake s kravama, svinjama i konjima s gustom hrastovom šumom u pozadini. Ustava Trebež između sela Lonje i Trebeža regulira poplave i protok voda na cijelom području. Sela se tada nešto prorjeđuju, a uz desnu obalu prostiru se pašnjaci Sunjskog polja. Uskoro se dolazi do sela Krapje, još jednog graditeljskog dragulja Posavine. Šetnju selom u proljetnim večerima okupanu seoskim mirisima, protkanu kukuriknjem pijetlovima neće pokvariti ni tek izgleli komarci.

U ovom selu je smještena uprava Parka prirode Lonjsko polje. Između Krapja i Drenovog Boka prirodni je park Krapje đol, gdje se s dvije ornitološke platforme mogu promatrati intimni život kolonije žličarki, čaplji i ostalih ptica. Jasenovac je manje urbano središte Lonjskog polja na križanju putova prema Bosni, poznato po koncentracijskom logoru iz Drugog svjetskog rata te spomen-području. Za vrijeme Domovinskog rata mjesto nije stradalo, ali trpi velike ekonomske posljedice. Tamo se Savi pridružuje Una, a Sava potom nastavlja teći svojom divljom dionicom. Obilato meandrira, a s lijeve strane su joj Mokro i Pogano polje, također velika poplavna scena. Jedino selo na hrvatskoj strani je Mlaka, napuštena za vrijeme Domovinskog rata. Kroz guste šume probija se rječica Veliki Strug i ulijeva u Savu.

rijeka, sava, posavina

 

Sava kao granica

Do Stare Gradiške Sava gubi meandre, iako je u poljoprivrednom krajoliku, sela na obalama nisu česta, a veće mjesto je Davor. Tu počinje nisko poplavno područje Crnac polje, a iza suprotne obale izdižu se brda Motaijce u Bosanskoj Posavini. Na Crnac polje nastavlja se Jelas polje, jedno od najvećih u Hrvatskoj. Ovdje su iskrčeni ribnjaci koji plitkom vodom i obiljem hrane privlače ptice močvarice. Stoga se tu gnijezde žličarke, čaplje, divlje guske i druge. U jesen u okolici ribnjaka ovamo slijeću na stotine, nekad i na tisuće ždralova. Ribnjaci su stoga proglašeni Posebnim ornitološkim rezervatom.

Slavonski Brod je drugi po veličini grad na Savi. Most vodi do susjednog Bosanskog Broda gdje je i velika rafinerija nafte, potencijalni zagađivač rijeke. Na rijeci se održava zanimljiva „bakljada”, sada već tradicionalno spuštanje splavi s upaljenim bakljama u čast splavarske tradicije, negdašnjih vodenica i rijeke Save. Nizvodno od centra grada je naselje splavara usidrenih na obali. Sava dalje teče vrlo naseljenim i obrađenim krajem, a prije Županje opet obilato meandrira. Iza Orašja na bosanskoj strani Sava dodiruje bogat spačvanski bazen slavnih hrastovih šuma, a onda se vraća u kultiviran, ali manje naseljen kraj. Preko puta Gunje je Brčko, a nizvodno samo još jedno selo u Hrvatskoj – Račinovci. Uskoro na bosansko-srpskoj granici rijeka prima Drinu i polako teče prema Beogradu, gdje se ulijeva u moćni Dunav.

sisak, rijeka, sava, posavina, industrija, rafinerija

U Jugoslaviji Sava je sa svojih gotovo 1000 kilometara toka bila najduža rijeka koja je izvirala i uvirala unutar administrativnih granica tadašnje države. Protječući kroz nekoliko bivših jugoslavenskih republika Sava je povezivala velike gradove i industrijska središta, što je za posljedicu imalo znatna onečišćenja ove rijeke. Mnoge otpadne vode primala je i preko svojih brojnih pritoka: Vrbasa, rijeke Bosne i ostalih. Slabljenjem industrije, ekstenzivne poljoprivrede i osuvremenjivanjem sustava za pročišćenja otpadnih voda iz gradskih središta, u poslijeratnom razdoblju kvaliteta vode rijeke Save znatno se popravlja. Tako barem tvrde zagrebački ribiči i mnogi drugi koji provode vrijeme na ovoj rijeci. Možda je to prilika da se građani većih gradova uz Savu u većem broju vrate obalama svoje rijeke.

rijeka, sava, posavina, Kupa, ušće

Ušće Kupe u Savu