VIDEO: Mrežnica u jesen u 4k

U listopad na Mrežnici počinje prava mala prirodna predstava.

Jesen je čarobno doba posvuda, no negdje uvijek više nego drugdje. Plitvička jezera su uvijek divna, ali i Mrežnica ima svoj udio jesenske ljepote. Kada listopad udahne u lišće rumenilo (u stvari kada propadne klorofil u listovima koji daje zelenilo i kad se onda istaknu i ostali pigmenti), Mrežnica zablista. U kanjonu dominiraju grabove, a sasvim uz vodu johu pa prevladava žutilo. Mjestimice javor svojim crvenilom zasjaji kao mali vatromet. Dalje, iznad kanjona ima i bukve, otud rumene smeđe nijanse. Sve se to zrcali u vodi koja malo gubi ono gotovo tirkizno ljetno zelenilo.

No, teško je ikoje godišnje doba na Mrežnici posebno istaknuti, jer sva su doista prelijepa. Bijeli zapjenjeni slapovi izviru iz neizmjerno duboke zelene rijeke, stisnute u mjestimice strmi, stjenoviti kanjon. Voda se prelijeva preko nekoliko sedrenih stepenica, divnih slapova. Ljepota koja se na kratko ukazuje nisu izuzetak. To je tek jedan od stotinjak slapova, natiskanih u svega 64 kilometara toka. Iako relativno kratka i u relativnoj blizini Zagreba, Mrežnica je mnogima najljepša hrvatska rijeka, jer spaja fenomene krša s zelenilom panonskih rijeka. Hrvatska je obdarena svojim rijekama koje su u europskim okvirima iznimno očuvane, a dobar dio njih krasi svjetski fenomen – sedra. Jadranska obala postaje sve više betonirana i nakrcana turistima, no rijeke su još uvijek oaza prirode i mira.

Malo o Mrežnici:

Mrežnica izvire kod Slunja, a ulijeva se u Korano kod Karlovca. Prvih trinaest kilometara skriva se u vojnom poligonu kod Slunja, no i po izlasku iz njega, Mrežnica još dugo odolijeva pogledima usred brdovitog i slabo naseljenog Korduna. Samo su najhrabriji i najvještiji imali čast kliziti čamcima kroz njene uzburkane mladenačke vode, u dubokoj sjeni tamnih kamenih zidova kanjona i visokih slapova. Nakon Tržačkog mosta njen se kanjon širi i tek donekle smiruje. Mirne dionice postaju duže, a slapovi pravilniji, prepoznatljivog polukružnog oblika. Rijeka postaje krotkija i manje stidljiva te otvoreno pokazuje svoje draži ljudima.

Čaroliju slapova stvorila je sedra, tvar koja pretvara naše krške rijeke u svjetsku atrakcije. Sedra (engl. travertine) je najpoznatija po Plitvičkim jezerima, ona nisu jedino mjesto u Hrvatskoj gdje se nalazi sedra. Turistima su poznati slapovi Krke, raftingašima Zrmanja, boljim poznavaocima prirode i putovanja rijeke Una, Cetina te brojne manje riječice u u Lici i Dalmaciji. Tu na Mrežnici je sedra još uvelike očuvana, naročito u njenom nepristupačnom kanjonskom dijelu. Mrežnica je s razlogom prirodni fenomen naše Hrvatske, baš kao i mnogo slavnija turistička odredišta. Slapovi na Mrežnici nisu divovi kao na Plitvičkim jezerima, ali ih zato ima skoro sto. Najviši je Šušnjar s visinom od petnaestak metara, a za njim slijedi Milkovića slap od osam i pol metara.

I ostali veći slapovi imaju svoja imena: Rončevića slap, Jagodića slap, Klarića slap, Rebića slap, Vitasov slap… Do najljepših slapova se međutim može samo čamcem što je već doživljaj sam za sebe. Zvuci zaveslaja odjekuju u kanjonu, tolika tišina caruje ovdje. Tu je u srednjem toku Mrežnica u svom najboljem, prepoznatljivom izdanju. Mjestimice se iz mutne zelene dubine uzdiže mliječno zelena stijena iz koje usred rijeke raste trska. Ta stijena ostatak je negdašnje sedrene barijere, sada većim dijelom pod vodom. Drugdje trska probada vodu i viri na suhom stvarajući otočiće obrasle drvećem. Sa strane su izdužene luke, male naplavne ravni, obrasle šumom ili male livadice.

PRETPLATITE SE NA NEWSLETER OVOG BLOGA

Pratite me na Instagramu
Pratite stranice na Facebooku
Pretplatite se na moj Youtube kanal