Kišno proljeće 2019. bila je idealna prilika da se posjeti Čikola u svojem zelenom i bujnom izdanju, dok buja vodom, i to u lipnju. Ljiljana Zmijanović, dobra poznavateljica Krke i Čikole je zajedno s biologom Goranom Šafarekom (projekt Rijeke Hrvatske) obišla rijeku, od njenog kanjona do izvora.
Izvor ove rijeke, glavne pritoke Krke, svima nam je poznat iz prvog stiha legendarne pjesme Marka Perkovića Thompsona, Čavoglave.
U Zagori na izvoru rijeke Čikole
Stala braća da obrane naše domove
Čikola izvire podno planine Svilaje u blizini zaselaka Mirlović Polje i Čavoglava. Sam izvor čine dva jezerca (jezerski izvori). Izvor Čikole povremeni je krški izvor čija je slivna površina izgrađena od karbonatnih stijena među kojima prevladavaju vapnenci kredne starosti. Ulaz u izvorsku spilju nalazi se na koti 279 m nm. Sam izvor Čikole pripada u skupinu brojnih krških izvora s ograničenim maksimalnim kapacitetom istjecanja.
Danas iz izvora Čikole kvalitetnom pitkom vodom snabdijeva grad Drniš i nekoliko okolnih naselja, Ekološku vrijednost Čikoli predstavlja činjenica da u njoj žive dva endema Hrvatske. Radi se o turskom klenu (Telestes tursky) i dalmatinskoj gaovici (Phoxinellus dalmaticus). Obje riblje vrste naseljavaju isključivo rijeke Krku i Čikolu. Turski se klen tijekom sušnog razdoblja povlači u podzemne vode, najviše u sam izvor Čikole.
U ljetnim mjesecima znaju uvelike presušiti, pa se može ući u malu pećinu u kojoj stalno ima vode. U blizini samog izvora nalaze se mlinice u privatnom posjedu, koje su donekle obnovljene…
U prvom dijelu svojeg toka Čikola mirno vijuga idiličnim, bogatim i plodnim Petrovim poljem, okruženo visokim planinskim masivima, planinom Moseć, planinama Prominom i Svilajom.
Današnji tok rijeke Čikole kroz Petrovo polje nije u potpunosti prirodan. Riječno korito regulirano je još u doba Austro-Ugarske Monarhije 1908. godine s ciljem sprječavanja poplava u polju tijekom vegetacijskog razdoblja i sprječavanja širenja malarije.
