RIJEKE HRVATSKE

RIJEKE HRVATSKE

strelicanovosti
s 29.05.2014.
Poplave na Savi – uzroci i rješenja

Poplave su rezultat nekoliko faktora. Dakako, pojednostavljeno rečeno je da se u kratkom vremenu koncentriralo mnogo vode u koritima rijeka koja tu vodu nisu mogle pohraniti i došlo je do izlijevanja. No dublji razlozi sežu u sam odnos čovjek i rijeke, odnosno čovjek i prirode. Iako vlada mišljenje da čovjek može kontrolirati prirodu, posljednje poplave govore suprotno. Dok su poplave prirodan fenomen u rijeka baš kao cirkulacija krvi u živog organizma, štete od poplava su djelo čovjeka. Stoljeće tradicionalne obrane od poplava je iza nas, deseci utrošenih milijardi u isključivo tehnički pristup obrane od poplava, no poplave i dalje haraju.  Sve ovo ide u prilog tvrdnji da su isključivo tehničke mjere nedovoljno učinkovite, ali i nerazumijevanju složene hidrologije i dinamike rijeka.

Uklanjanje šuma u planinama i brdima stvara bujice na planinama i voda jako brzo stigne u nizinu. Regulacija planinskih i brdskih potoka i rječica također ubrzava ovaj proces. Regulacija rijeka u nizinama, odnosno njihovo pretvaranje u ravne kanale dalje pogoršava problem jer se ubrzava tok rijeke.  Prirodna poplavna područja, bazeni koji bi nas inače štitili od poplava, se odvajaju od rijeka, isušuju ili urbaniziraju. Rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulirano korito ne može primiti ogromne količine vode i samo je pitanje gdje će se razliti. Iskapanje pijeska i šljunka također uvelike doprinosi budućim katastrofama. Strategija brzog prolaska vodenog vala izuzetno je loša jer se voda samo nakuplja i problem se prenosi nizvodnim susjedima. Danas smo to mi!

Hidroelektrane također ne pružaju sigurnost od poplava. One smanjuju manje, korisne poplave, ali ne brane od velikih, štoviše, uzrokuju vodene valove. Valja napomenuti kako hidroelektrane stvaraju cijeli niz dodatnih problema, od snižavanja podzemnih voda, sušenja šuma i polja, gubitka prirodnih retencija, smanjuju ukupan fond riba i uzrokuju gubitak pojedinih ribljih vrsta.

Konačno, naseljavanje u lažnoj sigurnosti brana i regulacija dovelo je do ogromne opasnosti i ljudi sada ispaštaju. Neodržavanje onih dobrih objekata obrane od poplava također su izvor problema. Održavanje kvalitetnih nasipa je ključno, samo nasipi ne bi trebali biti direktno uz rijeku već šire, da uključe prirodna poplavna područja. Veliki problem je i intenziviranje poljoprivrede u najnižim poplavnim područjima - to su trebali ostati pašnjaci koji podnose poplave, a i domaće životinje su tome uvelike prilagođene.

Više nitko ne dvoji da su klimatske promjene u tijeku, da je za njih odgovoran čovjek i da zbog njih trpimo klimatske ekstreme. Situacija će se samo pogoršati. Zato gradnja Plomina C samo pogoršava situaciju, uz ostale negativne strane ovog projekta. Hrvatska se treba što prije masovno okrenuti energiji sunca i vjetra.

Problem je iznimno složen, kao i rješenje. Dakle valja primijeniti najbolji spoj tehničke obrane od poplava (ponajprije u naseljima, industriji, uz prometnice) one moderne, ekološke (ponajviše u šumama, livadama i ostaloj ekstenzivnoj poljoprivredi). To je dinamičan sustav inženjeringa baziran na integriranom sustavu mnogih struka i korisnika. Ono zahtijeva promjenu shvaćanja rijeka i njihovih poplavnih područja, optimizaciju korištenja prostora, npr. povratak poplavnih pašnjaka. Jedino razumno rješenje obrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, a sve to unutar kvalitetnih nasipa. Ipak, ključ rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih, a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije - spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka.  Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup promovira EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava.


Powered by CuteNews
Dokumenti wallpapers o nama o nama o nama o nama
Erste banka
NASLOVNICA| POVEZNICE| MAPA WEBA| KONTAKT| DOKUMENTI| WALLPAPERS Izrada: kosinus.hr
(c) 2011. Sva prava pridržana.